Skip to main content

3. Tjedan

  • Inverzna matrica, determinante i Cramerovo pravilo

Inverzna matrica

1. Definicija

Inverzna matrica A1A^{-1} kvadratne matrice AA je matrica koja zadovoljava uvjet:
AA1=A1A=IA \cdot A^{-1} = A^{-1} \cdot A = I
gdje je II jedinična matrica. Inverzna matrica postoji samo ako je matrica AA kvadratna i ima nenultu determinantu (tj. matrica je regularna).

Primjer:

Za matricu A=[1234]A = \begin{bmatrix} 1 & 2 \\\\ 3 & 4 \end{bmatrix}, inverzna matrica je:
A1=[211.50.5]A^{-1} = \begin{bmatrix} -2 & 1 \\\\ 1.5 & -0.5 \end{bmatrix}


2. Računanje inverzne matrice

a) Korištenje determinanti i adjungirane matrice

Inverzna matrica se može izračunati pomoću formule:
A1=1det(A)adj(A)A^{-1} = \frac{1}{\det(A)} \cdot \text{adj}(A)
gdje je adj(A)\text{adj}(A) adjungirana matrica (transponirana matrica kofaktora).

Primjer:

Za matricu A=[1234]A = \begin{bmatrix} 1 & 2 \\\\ 3 & 4 \end{bmatrix}:

  • Determinanta: det(A)=(1)(4)(2)(3)=2\det(A) = (1)(4) - (2)(3) = -2
  • Adjungirana matrica: adj(A)=[4231]\text{adj}(A) = \begin{bmatrix} 4 & -2 \\\\ -3 & 1 \end{bmatrix}
  • Inverzna matrica: A1=12[4231]=[211.50.5]A^{-1} = \frac{1}{-2} \cdot \begin{bmatrix} 4 & -2 \\\\ -3 & 1 \end{bmatrix} = \begin{bmatrix} -2 & 1 \\\\ 1.5 & -0.5 \end{bmatrix}

b) KorištenjeGauss-Jordanove metode

Pronađimo inverznu matricu za:
A=[1234]A = \begin{bmatrix} 1 & 2 \\\\ 3 & 4 \end{bmatrix}

Koraci:

  1. Postavljanje proširene matrice:
    [AI]=[12103401][A|I] = \begin{bmatrix} 1 & 2 & 1 & 0 \\\\ 3 & 4 & 0 & 1 \end{bmatrix}

  2. Normalizacija prvog elementa u gornjem lijevom kutu:
    Podijelimo prvi redak s 11 (prvi element):
    [12103401][12100231]\begin{bmatrix} 1 & 2 & | & 1 & 0 \\\\ 3 & 4 &|& 0 & 1 \end{bmatrix} \to \begin{bmatrix} 1 & 2 &|& 1 & 0 \\\\ 0 & -2 &|& -3 & 1 \end{bmatrix}
    (Drugi redak smo ažurirali kao: R2R23R1R_2 \to R_2 - 3R_1)

  3. Normalizacija drugog pivota:
    Podijelimo drugi redak s 2-2:
    [1210011.50.5]\begin{bmatrix} 1 & 2 &|& 1 & 0 \\\\ 0 & 1 &|& 1.5 & -0.5 \end{bmatrix}

  4. Reduciranje drugog stupca u prvom retku:
    R1R12R2R_1 \to R_1 - 2R_2 daje:
    [1021011.50.5]\begin{bmatrix} 1 & 0 &|& -2 & 1 \\\\ 0 & 1 &|& 1.5 & -0.5 \end{bmatrix}

Rezultat:
A1=[211.50.5]A^{-1} = \begin{bmatrix} -2 & 1 \\\\ 1.5 & -0.5 \end{bmatrix}


3. Primjena inverzne matrice

Inverzna matrica koristi se za rješavanje sustava linearnih jednadžbi Ax=bA \cdot x = b:
x=A1bx = A^{-1} \cdot b

Primjer:

Za sustav:
{x+2y=53x+4y=6\begin{cases} x + 2y = 5 \\\\ 3x + 4y = 6 \end{cases}
Rješenje je:
[xy]=[211.50.5][56]=[44.5]\begin{bmatrix} x \\\\ y \end{bmatrix} = \begin{bmatrix} -2 & 1 \\\\ 1.5 & -0.5 \end{bmatrix} \begin{bmatrix} 5 \\\\ 6 \end{bmatrix} = \begin{bmatrix} -4 \\\\ 4.5 \end{bmatrix}


Determinante

1. Definicija determinante

Determinanta kvadratne matrice AAje skalar koji opisuje svojstva matrice, kao što su jedinstvenost rješenja sustava i volumen u geometriji. Označava se s det(A)\det(A).


2. Osnovna svojstva determinanti

  1. det(AT)=det(A)\det(A^T) = \det(A)
  2. det(AB)=det(A)det(B)\det(A \cdot B) = \det(A) \cdot \det(B)
  3. Ako je matrica singularna (det(A)=0\det(A) = 0), nema inverznu matricu.
  4. Zamjena dvaju redaka ili stupaca mijenja predznak determinante.

3. Računanje determinanti

a) Za 2×22 \times 2 matrice

det(abcd)=adbc\det\begin{pmatrix} a & b \\\\ c & d \end{pmatrix} = ad - bc

Primjer:

det(1234)=(1)(4)(2)(3)=2\det\begin{pmatrix} 1 & 2 \\\\ 3 & 4 \end{pmatrix} = (1)(4) - (2)(3) = -2


b) Determinanta 3×33 \times 3 matrice koristeći Sarrusovo pravilo

Pronađimo determinantu za:
C=[123456789]C = \begin{bmatrix} 1 & 2 & 3 \\\\ 4 & 5 & 6 \\\\ 7 & 8 & 9 \end{bmatrix}

Koraci:

  1. Proširimo matricu kopiranjem prva dva stupca na desnu stranu:
    [123456789][123124564578978]\begin{bmatrix} 1 & 2 & 3 \\\\ 4 & 5 & 6 \\\\ 7 & 8 & 9 \end{bmatrix} \to \begin{bmatrix} 1 & 2 & 3 & 1 & 2 \\\\ 4 & 5 & 6 & 4 & 5 \\\\ 7 & 8 & 9 & 7 & 8 \end{bmatrix}

  2. Zbrojimo proizvode elemenata dijagonala:

    • Glavne dijagonale:
      (1)(5)(9)+(2)(6)(7)+(3)(4)(8)=45+84+96=225(1)(5)(9) + (2)(6)(7) + (3)(4)(8) = 45 + 84 + 96 = 225
    • Suprotne dijagonale:
      (3)(5)(7)+(2)(4)(9)+(1)(6)(8)=105+72+48=225(3)(5)(7) + (2)(4)(9) + (1)(6)(8) = 105 + 72 + 48 = 225
  3. Izračunamo razliku:
    det(C)=225225=0\det(C) = 225 - 225 = 0

Rezultat:
det(C)=0\det(C) = 0


Podmatrice i poddeterminante

1. Definicija podmatrice

Podmatrica se dobiva uklanjanjem određenih redaka i/ili stupaca iz matrice.

Primjer:

Za matricu A=[123456789]A = \begin{bmatrix} 1 & 2 & 3 \\\\ 4 & 5 & 6 \\\\ 7 & 8 & 9 \end{bmatrix}, podmatrica dobivena uklanjanjem prvog retka i drugog stupca je:
[4679]\begin{bmatrix} 4 & 6 \\\\ 7 & 9 \end{bmatrix}

2. Poddeterminante

Determinanta podmatrice dobivena uklanjanjem jednog retka i stupaca naziva se minors.

3. Kofaktori

Kofaktor je determinanta podmatrice uz predznak (1)i+j(-1)^{i+j}, gdje su ii i jj indeks uklonjenog retka i stupca.


Laplaceov razvoj determinante

1. Definicija

Determinanta matrice se može izračunati razvojem po retku ili stupcu:
det(A)=j=1naijCij\det(A) = \sum_{j=1}^n a_{ij} \cdot C_{ij}
gdje je CijC_{ij} kofaktor elementa aija_{ij}.


2. Koraci Laplaceovog razvoja

Pronađimo determinantu za:
B=[231112341]B = \begin{bmatrix} 2 & 3 & 1 \\\\ 1 & -1 & 2 \\\\ 3 & 4 & -1 \end{bmatrix}

Koraci:

  1. Odaberemo prvi redak za razvoj:
    det(B)=2det[1241]3det[1231]+1det[1134]\det(B) = 2 \cdot \det\begin{bmatrix} -1 & 2 \\\\ 4 & -1 \end{bmatrix} - 3 \cdot \det\begin{bmatrix} 1 & 2 \\\\ 3 & -1 \end{bmatrix} + 1 \cdot \det\begin{bmatrix} 1 & -1 \\\\ 3 & 4 \end{bmatrix}

  2. Računanje determinati:
    det[1241]=(1)(1)(2)(4)=18=7\det\begin{bmatrix} -1 & 2 \\\\ 4 & -1 \end{bmatrix} = (-1)(-1) - (2)(4) = 1 - 8 = -7
    det[1231]=(1)(1)(2)(3)=16=7\det\begin{bmatrix} 1 & 2 \\\\ 3 & -1 \end{bmatrix} = (1)(-1) - (2)(3) = -1 - 6 = -7
    det[1134]=(1)(4)(1)(3)=4+3=7\det\begin{bmatrix} 1 & -1 \\\\ 3 & 4 \end{bmatrix} = (1)(4) - (-1)(3) = 4 + 3 = 7

  3. Uvrštavanje u formulu:
    det(B)=2(7)3(7)+1(7)\det(B) = 2(-7) - 3(-7) + 1(7)
    =14+21+7= -14 + 21 + 7
    =14= 14

Rezultat:
det(B)=14\det(B) = 14


Cramerovo pravilo

1. Definicija

Cramerovo pravilo koristi determinante za rješavanje sustava linearnih jednadžbi Ax=bA \cdot x = b, gdje je AA kvadratna matrica.

2. Formula za rješenje

Za svaku nepoznanicu xix_i:
xi=det(Ai)det(A)x_i = \frac{\det(A_i)}{\det(A)}
gdje je AiA_i matrica dobivena zamjenom ii-tog stupca matrice AA s vektorom bb.

3. Uvjet primjene

Cramerovo pravilo može se koristiti samo ako je det(A)0\det(A) \neq 0 (matrica AA je regularna).


4. Primjene i prednosti

Cramerovo pravilo je elegantno za rješavanje sustava s malim brojem jednadžbi, ali nije učinkovito za velike sustave.

Primjer:

Za sustav:
{x+2y=53x+4y=6\begin{cases} x + 2y = 5 \\\\ 3x + 4y = 6 \end{cases}
Matrica AA i vektor bb su:
A=[1234],b=[56]A = \begin{bmatrix} 1 & 2 \\\\ 3 & 4 \end{bmatrix}, \quad b = \begin{bmatrix} 5 \\\\ 6 \end{bmatrix}
Rješenje je:
x=det[5264]det(A)=82=4x = \frac{\det\begin{bmatrix} 5 & 2 \\\\ 6 & 4 \end{bmatrix}}{\det(A)} = \frac{8}{-2} = -4
y=det[1536]det(A)=92=4.5y = \frac{\det\begin{bmatrix} 1 & 5 \\\\ 3 & 6 \end{bmatrix}}{\det(A)} = \frac{-9}{-2} = 4.5