Inverzna matrica, determinante i Cramerovo pravilo
Inverzna matrica 1. Definicija Inverzna matrica A − 1 A^{-1} A − 1 kvadratne matrice A A A je matrica koja zadovoljava uvjet:
A ⋅ A − 1 = A − 1 ⋅ A = I A \cdot A^{-1} = A^{-1} \cdot A = I A ⋅ A − 1 = A − 1 ⋅ A = I
gdje je I I I jedinična matrica. Inverzna matrica postoji samo ako je matrica A A A kvadratna i ima nenultu determinantu (tj. matrica je regularna).
Primjer: Za matricu A = [ 1 2 3 4 ] A = \begin{bmatrix} 1 & 2 \\\\ 3 & 4 \end{bmatrix} A = 1 3 2 4 , inverzna matrica je:
A − 1 = [ − 2 1 1.5 − 0.5 ] A^{-1} = \begin{bmatrix} -2 & 1 \\\\ 1.5 & -0.5 \end{bmatrix} A − 1 = − 2 1.5 1 − 0.5
2. Računanje inverzne matrice a) Korištenje determinanti i adjungirane matrice Inverzna matrica se može izračunati pomoću formule:
A − 1 = 1 det ( A ) ⋅ adj ( A ) A^{-1} = \frac{1}{\det(A)} \cdot \text{adj}(A) A − 1 = d e t ( A ) 1 ⋅ adj ( A )
gdje je adj ( A ) \text{adj}(A) adj ( A ) adjungirana matrica (transponirana matrica kofaktora).
Primjer: Za matricu A = [ 1 2 3 4 ] A = \begin{bmatrix} 1 & 2 \\\\ 3 & 4 \end{bmatrix} A = 1 3 2 4 :
Determinanta: det ( A ) = ( 1 ) ( 4 ) − ( 2 ) ( 3 ) = − 2 \det(A) = (1)(4) - (2)(3) = -2 det ( A ) = ( 1 ) ( 4 ) − ( 2 ) ( 3 ) = − 2
Adjungirana matrica: adj ( A ) = [ 4 − 2 − 3 1 ] \text{adj}(A) = \begin{bmatrix} 4 & -2 \\\\ -3 & 1 \end{bmatrix} adj ( A ) = 4 − 3 − 2 1
Inverzna matrica: A − 1 = 1 − 2 ⋅ [ 4 − 2 − 3 1 ] = [ − 2 1 1.5 − 0.5 ] A^{-1} = \frac{1}{-2} \cdot \begin{bmatrix} 4 & -2 \\\\ -3 & 1 \end{bmatrix} = \begin{bmatrix} -2 & 1 \\\\ 1.5 & -0.5 \end{bmatrix} A − 1 = − 2 1 ⋅ 4 − 3 − 2 1 = − 2 1.5 1 − 0.5
b) KorištenjeGauss-Jordanove metode Pronađimo inverznu matricu za:
A = [ 1 2 3 4 ] A = \begin{bmatrix} 1 & 2 \\\\ 3 & 4 \end{bmatrix} A = 1 3 2 4
Koraci:
Postavljanje proširene matrice :
[ A ∣ I ] = [ 1 2 1 0 3 4 0 1 ] [A|I] = \begin{bmatrix} 1 & 2 & 1 & 0 \\\\ 3 & 4 & 0 & 1 \end{bmatrix} [ A ∣ I ] = 1 3 2 4 1 0 0 1
Normalizacija prvog elementa u gornjem lijevom kutu :
Podijelimo prvi redak s 1 1 1 (prvi element):
[ 1 2 ∣ 1 0 3 4 ∣ 0 1 ] → [ 1 2 ∣ 1 0 0 − 2 ∣ − 3 1 ] \begin{bmatrix} 1 & 2 & | & 1 & 0 \\\\ 3 & 4 &|& 0 & 1 \end{bmatrix} \to \begin{bmatrix} 1 & 2 &|& 1 & 0 \\\\ 0 & -2 &|& -3 & 1 \end{bmatrix} 1 3 2 4 ∣ ∣ 1 0 0 1 → 1 0 2 − 2 ∣ ∣ 1 − 3 0 1
(Drugi redak smo ažurirali kao: R 2 → R 2 − 3 R 1 R_2 \to R_2 - 3R_1 R 2 → R 2 − 3 R 1 )
Normalizacija drugog pivota :
Podijelimo drugi redak s − 2 -2 − 2 :
[ 1 2 ∣ 1 0 0 1 ∣ 1.5 − 0.5 ] \begin{bmatrix} 1 & 2 &|& 1 & 0 \\\\ 0 & 1 &|& 1.5 & -0.5 \end{bmatrix} 1 0 2 1 ∣ ∣ 1 1.5 0 − 0.5
Reduciranje drugog stupca u prvom retku :
R 1 → R 1 − 2 R 2 R_1 \to R_1 - 2R_2 R 1 → R 1 − 2 R 2 daje:
[ 1 0 ∣ − 2 1 0 1 ∣ 1.5 − 0.5 ] \begin{bmatrix} 1 & 0 &|& -2 & 1 \\\\ 0 & 1 &|& 1.5 & -0.5 \end{bmatrix} 1 0 0 1 ∣ ∣ − 2 1.5 1 − 0.5
Rezultat:
A − 1 = [ − 2 1 1.5 − 0.5 ] A^{-1} = \begin{bmatrix} -2 & 1 \\\\ 1.5 & -0.5 \end{bmatrix} A − 1 = − 2 1.5 1 − 0.5
3. Primjena inverzne matrice Inverzna matrica koristi se za rješavanje sustava linearnih jednadžbi A ⋅ x = b A \cdot x = b A ⋅ x = b :
x = A − 1 ⋅ b x = A^{-1} \cdot b x = A − 1 ⋅ b
Primjer: Za sustav:
{ x + 2 y = 5 3 x + 4 y = 6 \begin{cases} x + 2y = 5 \\\\ 3x + 4y = 6 \end{cases} ⎩ ⎨ ⎧ x + 2 y = 5 3 x + 4 y = 6
Rješenje je:
[ x y ] = [ − 2 1 1.5 − 0.5 ] [ 5 6 ] = [ − 4 4.5 ] \begin{bmatrix} x \\\\ y \end{bmatrix} = \begin{bmatrix} -2 & 1 \\\\ 1.5 & -0.5 \end{bmatrix} \begin{bmatrix} 5 \\\\ 6 \end{bmatrix} = \begin{bmatrix} -4 \\\\ 4.5 \end{bmatrix} x y = − 2 1.5 1 − 0.5 5 6 = − 4 4.5
Determinante 1. Definicija determinante Determinanta kvadratne matrice A A A je skalar koji opisuje svojstva matrice, kao što su jedinstvenost rješenja sustava i volumen u geometriji. Označava se s det ( A ) \det(A) det ( A ) .
2. Osnovna svojstva determinanti
det ( A T ) = det ( A ) \det(A^T) = \det(A) det ( A T ) = det ( A )
det ( A ⋅ B ) = det ( A ) ⋅ det ( B ) \det(A \cdot B) = \det(A) \cdot \det(B) det ( A ⋅ B ) = det ( A ) ⋅ det ( B )
Ako je matrica singularna (det ( A ) = 0 \det(A) = 0 det ( A ) = 0 ), nema inverznu matricu.
Zamjena dvaju redaka ili stupaca mijenja predznak determinante.
3. Računanje determinanti a) Za 2 × 2 2 \times 2 2 × 2 matrice det ( a b c d ) = a d − b c \det\begin{pmatrix} a & b \\\\ c & d \end{pmatrix} = ad - bc det a c b d = a d − b c
Primjer: det ( 1 2 3 4 ) = ( 1 ) ( 4 ) − ( 2 ) ( 3 ) = − 2 \det\begin{pmatrix} 1 & 2 \\\\ 3 & 4 \end{pmatrix} = (1)(4) - (2)(3) = -2 det 1 3 2 4 = ( 1 ) ( 4 ) − ( 2 ) ( 3 ) = − 2
b) Determinanta 3 × 3 3 \times 3 3 × 3 matrice koristeći Sarrusovo pravilo Pronađimo determinantu za:
C = [ 1 2 3 4 5 6 7 8 9 ] C = \begin{bmatrix} 1 & 2 & 3 \\\\ 4 & 5 & 6 \\\\ 7 & 8 & 9 \end{bmatrix} C = 1 4 7 2 5 8 3 6 9
Koraci:
Proširimo matricu kopiranjem prva dva stupca na desnu stranu:
[ 1 2 3 4 5 6 7 8 9 ] → [ 1 2 3 1 2 4 5 6 4 5 7 8 9 7 8 ] \begin{bmatrix} 1 & 2 & 3 \\\\ 4 & 5 & 6 \\\\ 7 & 8 & 9 \end{bmatrix} \to \begin{bmatrix} 1 & 2 & 3 & 1 & 2 \\\\ 4 & 5 & 6 & 4 & 5 \\\\ 7 & 8 & 9 & 7 & 8 \end{bmatrix} 1 4 7 2 5 8 3 6 9 → 1 4 7 2 5 8 3 6 9 1 4 7 2 5 8
Zbrojimo proizvode elemenata dijagonala:
Glavne dijagonale:
( 1 ) ( 5 ) ( 9 ) + ( 2 ) ( 6 ) ( 7 ) + ( 3 ) ( 4 ) ( 8 ) = 45 + 84 + 96 = 225 (1)(5)(9) + (2)(6)(7) + (3)(4)(8) = 45 + 84 + 96 = 225 ( 1 ) ( 5 ) ( 9 ) + ( 2 ) ( 6 ) ( 7 ) + ( 3 ) ( 4 ) ( 8 ) = 45 + 84 + 96 = 225
Suprotne dijagonale:
( 3 ) ( 5 ) ( 7 ) + ( 2 ) ( 4 ) ( 9 ) + ( 1 ) ( 6 ) ( 8 ) = 105 + 72 + 48 = 225 (3)(5)(7) + (2)(4)(9) + (1)(6)(8) = 105 + 72 + 48 = 225 ( 3 ) ( 5 ) ( 7 ) + ( 2 ) ( 4 ) ( 9 ) + ( 1 ) ( 6 ) ( 8 ) = 105 + 72 + 48 = 225
Izračunamo razliku:
det ( C ) = 225 − 225 = 0 \det(C) = 225 - 225 = 0 det ( C ) = 225 − 225 = 0
Rezultat:
det ( C ) = 0 \det(C) = 0 det ( C ) = 0
Podmatrice i poddeterminante 1. Definicija podmatrice Podmatrica se dobiva uklanjanjem određenih redaka i/ili stupaca iz matrice.
Primjer: Za matricu A = [ 1 2 3 4 5 6 7 8 9 ] A = \begin{bmatrix} 1 & 2 & 3 \\\\ 4 & 5 & 6 \\\\ 7 & 8 & 9 \end{bmatrix} A = 1 4 7 2 5 8 3 6 9 , podmatrica dobivena uklanjanjem prvog retka i drugog stupca je:
[ 4 6 7 9 ] \begin{bmatrix} 4 & 6 \\\\ 7 & 9 \end{bmatrix} 4 7 6 9
2. Poddeterminante Determinanta podmatrice dobivena uklanjanjem jednog retka i stupaca naziva se minors .
3. Kofaktori Kofaktor je determinanta podmatrice uz predznak ( − 1 ) i + j (-1)^{i+j} ( − 1 ) i + j , gdje su i i i i j j j indeks uklonjenog retka i stupca.
Laplaceov razvoj determinante 1. Definicija Determinanta matrice se može izračunati razvojem po retku ili stupcu:
det ( A ) = ∑ j = 1 n a i j ⋅ C i j \det(A) = \sum_{j=1}^n a_{ij} \cdot C_{ij} det ( A ) = ∑ j = 1 n a ij ⋅ C ij
gdje je C i j C_{ij} C ij kofaktor elementa a i j a_{ij} a ij .
2. Koraci Laplaceovog razvoja Pronađimo determinantu za:
B = [ 2 3 1 1 − 1 2 3 4 − 1 ] B = \begin{bmatrix} 2 & 3 & 1 \\\\ 1 & -1 & 2 \\\\ 3 & 4 & -1 \end{bmatrix} B = 2 1 3 3 − 1 4 1 2 − 1
Koraci:
Odaberemo prvi redak za razvoj:
det ( B ) = 2 ⋅ det [ − 1 2 4 − 1 ] − 3 ⋅ det [ 1 2 3 − 1 ] + 1 ⋅ det [ 1 − 1 3 4 ] \det(B) = 2 \cdot \det\begin{bmatrix} -1 & 2 \\\\ 4 & -1 \end{bmatrix} - 3 \cdot \det\begin{bmatrix} 1 & 2 \\\\ 3 & -1 \end{bmatrix} + 1 \cdot \det\begin{bmatrix} 1 & -1 \\\\ 3 & 4 \end{bmatrix} det ( B ) = 2 ⋅ det − 1 4 2 − 1 − 3 ⋅ det 1 3 2 − 1 + 1 ⋅ det 1 3 − 1 4
Računanje determinati:
det [ − 1 2 4 − 1 ] = ( − 1 ) ( − 1 ) − ( 2 ) ( 4 ) = 1 − 8 = − 7 \det\begin{bmatrix} -1 & 2 \\\\ 4 & -1 \end{bmatrix} = (-1)(-1) - (2)(4) = 1 - 8 = -7 det − 1 4 2 − 1 = ( − 1 ) ( − 1 ) − ( 2 ) ( 4 ) = 1 − 8 = − 7
det [ 1 2 3 − 1 ] = ( 1 ) ( − 1 ) − ( 2 ) ( 3 ) = − 1 − 6 = − 7 \det\begin{bmatrix} 1 & 2 \\\\ 3 & -1 \end{bmatrix} = (1)(-1) - (2)(3) = -1 - 6 = -7 det 1 3 2 − 1 = ( 1 ) ( − 1 ) − ( 2 ) ( 3 ) = − 1 − 6 = − 7
det [ 1 − 1 3 4 ] = ( 1 ) ( 4 ) − ( − 1 ) ( 3 ) = 4 + 3 = 7 \det\begin{bmatrix} 1 & -1 \\\\ 3 & 4 \end{bmatrix} = (1)(4) - (-1)(3) = 4 + 3 = 7 det 1 3 − 1 4 = ( 1 ) ( 4 ) − ( − 1 ) ( 3 ) = 4 + 3 = 7
Uvrštavanje u formulu:
det ( B ) = 2 ( − 7 ) − 3 ( − 7 ) + 1 ( 7 ) \det(B) = 2(-7) - 3(-7) + 1(7) det ( B ) = 2 ( − 7 ) − 3 ( − 7 ) + 1 ( 7 )
= − 14 + 21 + 7 = -14 + 21 + 7 = − 14 + 21 + 7
= 14 = 14 = 14
Rezultat:
det ( B ) = 14 \det(B) = 14 det ( B ) = 14
Cramerovo pravilo 1. Definicija Cramerovo pravilo koristi determinante za rje šavanje sustava linearnih jednadžbi A ⋅ x = b A \cdot x = b A ⋅ x = b , gdje je A A A kvadratna matrica.
Za svaku nepoznanicu x i x_i x i :
x i = det ( A i ) det ( A ) x_i = \frac{\det(A_i)}{\det(A)} x i = d e t ( A ) d e t ( A i )
gdje je A i A_i A i matrica dobivena zamjenom i i i -tog stupca matrice A A A s vektorom b b b .
3. Uvjet primjene Cramerovo pravilo može se koristiti samo ako je det ( A ) ≠ 0 \det(A) \neq 0 det ( A ) = 0 (matrica A A A je regularna).
4. Primjene i prednosti Cramerovo pravilo je elegantno za rješavanje sustava s malim brojem jednadžbi, ali nije učinkovito za velike sustave.
Primjer: Za sustav:
{ x + 2 y = 5 3 x + 4 y = 6 \begin{cases} x + 2y = 5 \\\\ 3x + 4y = 6 \end{cases} ⎩ ⎨ ⎧ x + 2 y = 5 3 x + 4 y = 6
Matrica A A A i vektor b b b su:
A = [ 1 2 3 4 ] , b = [ 5 6 ] A = \begin{bmatrix} 1 & 2 \\\\ 3 & 4 \end{bmatrix}, \quad b = \begin{bmatrix} 5 \\\\ 6 \end{bmatrix} A = 1 3 2 4 , b = 5 6
Rješenje je:
x = det [ 5 2 6 4 ] det ( A ) = 8 − 2 = − 4 x = \frac{\det\begin{bmatrix} 5 & 2 \\\\ 6 & 4 \end{bmatrix}}{\det(A)} = \frac{8}{-2} = -4 x = d e t ( A ) d e t [ 5 6 2 4 ] = − 2 8 = − 4
y = det [ 1 5 3 6 ] det ( A ) = − 9 − 2 = 4.5 y = \frac{\det\begin{bmatrix} 1 & 5 \\\\ 3 & 6 \end{bmatrix}}{\det(A)} = \frac{-9}{-2} = 4.5 y = d e t ( A ) d e t [ 1 3 5 6 ] = − 2 − 9 = 4.5